← Back to stories

Latest News

He rau matangi mō Ahorangi Whatarangi Winiata (1934 – 2026)

He rau matangi mō Ahorangi Whatarangi Winiata (1934 – 2026)

Nō te ata nei tanu ai a Ahorangi Whatarangi Winiata, o Ngāti Raukawa, ki te rua kōiwi o ōna mātua tūpuna a Raumatangi, i Hōkio.

I tērā Raapa rere atu ai te wairua o Winiata ki ōna rau tini, rau mano, ki tōna makau a Francie Winiata, i a ia i te pūāhurutanga o tōna whānau i Ōtaki.

Nā te waipuke o tāngata i te ata nei puritia ai te wā taki i ngā karakia whakamutunga mō Winiata kia tae tonu mai te marea i tae tawhiti ki te Ahorangi tangi mōteatea anō rā.

Muia te marae o Ngātokowaru e ikapahi tāngata mō ngā rangi e whā, pango kitakita ana i te motu kua tae ki te marae tangihia rā te hekenga o maruiwi kua riro.

“E rere āwhiowhio ngā kare ā roto, e taka mai ana ki roto i te hinganga o tēnei rangatira,” te kī a Awhina Twomey o Ngāti Manomano, he karanga hapū o Ngāti Raukawa ki te Tonga.

“Ko ia kua haere tahi i te hunga i kaha ki te manaaki i te iwi Māori, i te ahurea Māori, i te reo i titiro whakamua hei pāinga mō mātou,” hei tā Twomey anō.

E mōhio whānuitia a Winiata mō ōna mahi whakarauora i te reo Māori ki ngā kāinga o Ngāti Raukawa.

I ngā tau 1970, tē rongo i te kōrero reo Māori atu i te waha o te kōtahi tangata i raro i te toru tekau tau.

Nā konā tutungi ai a Winiata me ngā Tarati Marae o Raukawa, me ART (Te Āti Awa ki Whakarongotai, Ngāti Raukawa ki Te Tonga, Ngāti Toa Rangatira) i te kaupapa Whakatupuranga Rua Mano i te tau 1975 ki te whakawhanake i ngā kaikōrero o te reo.

“Ērā o ngā iwikatea, rātou. Mehemea ēhara i a rātou tērā tirohanga matakite nei mō te whakarauoratanga o te reo, kua hāhā tonu tō tātou reo Māori,” te kī a tipua reo Rawiri Wright.

“Ko ia tētahi o ngā tino tauira o te whakatīnanatanga o te tino rangatiratanga, o te mana Māori motuhake, ēhara māna te pākīwaha noa,” hei tā Wright anō.

Tae atu ki te Rāhoroi, marū katoa te marae e te motu whānui, nā konā hongia a Te Arikinui Kuini Nga wai hono i te po i te kakara raukawa i tōia mai ai a Tainui waka ki te au o te tonga.

“I hiia ake i te kitenga ōna ki te taikorekore o te reo i roto i tōna whānau, i roto i ngōna marae,” hei tā Rahui Papa.

“Kāore e noho tapu nei te mātauranga ki te momo pērā i a Tā Tamati Reedy, Tā Hirini Moko Mead tae noa ki tēnei ki a Ahorangi Whatarangi Winiata, ēngari mātukutuku ki runga ki ngā rangatahi,” hei tā Papa.

I tae hoki a Mataatua Waka me te kawe mate o Tā Hirini Moko Mead, he hoa ki a Winiata i ngā tau hanga ai ngā Whare Wānanga huri i te motu, arā i tae hoki te kawe mate o Tā Tamati Reedy o Te Tai Rāwhiti.

Ko Te Whare Ariki O Te Heuheu hoki tērā me te kawenga mate o Tā Tumu Te Heuheu, Taranaki Nui Tonu, me te toenga o ngā hikuroa iwi o te motu i tae atu ki te tuku poroporoāki ki a Winiata.

Ko Winiata hoki te Perehitini tuatahi o te pati Māori (Māori Party), nā rātou ko Kahurangi Tariana Turia, ko Tā Pita Sharples i tīmata i te tau 2004, whai muri i te wehenga a Turia i te pati Reipa i tōna whakahē i te pire Takutai Moana (Foreshore and Seabed Act 2004).

“I roto i te Whare Paremata inā kē ngā momo āhuatanga e kitea mai ai, i kōrerohia ngā take, ā, i te wā o te raruraru, ko ia te tangata mārama,” te kī a Kaiārahi Takirua o mua o te pati Māori, a Te Ururoa Flavell.

“Kua rerekē te titiro, kua rerekē te whakatakoto i te kaupapa nāna tonu i whakarite, heoi anō, he kaupapa kōrero tērā mā te ao Māori,” hei tā Flavell anō.

Inā tata wiki rutua ai a Winiata e te māuiui, nā konā mate ai ia ki tōna kainga ki Te Manuao i Ōtaki i te Wenerei 3 o Hune. I taua wā tonu i tonoa tana tamaiti a Kimo Winiata i tētehi pānui ki runga o Pukamata, ki te motu whānui:

“Kia noho motuhake ia ki tōna whānau, waihoki, ki te hunga i kaha taunaki i a ia i ngā tau tata nei nō te rironga o māmā.”

I takoto a Winiata ki te marae o Raukawa i Ōtaki mō te wā poto, i mua i tōna huringa whakamutunga i te taone i arohaina ia i ngā tau.

Ko ngā tauira whare wānanga, mokopuna, tamariki me ngā whānau o te rohe i tū ki te taha o ngā huarahi matua o te rohe, ā, ki waho i te marae o Tūkorehe i Kuku, i mihia rātou i a Winiata i hipa i te marae.

Ko Tararua te maunga,

ko Hōkio te awa,

ko Ngāti Raukawa te iwi,

ko Ngāti Pareraukawa te hapu,

ko Ngātokowaru te marae.

View this article on Aukaha News

He rau matangi mō Ahorangi Whatarangi Winiata (1934 – 2026) | Te Arawa FM